Uređivačkom politikom do društvenih promena

Jasmina Marković Karović je 2013. osnovala izdavačku kuću Urban Reads koja izdaje knjige za mlade (Young Adults). Ova izdavačka kuća se u narednim godinama pozicionirala kao omiljena među tinejdžerima i tinejdžerkama, donoseći u Srbiju naslove koji su popularni među njihovim vršnjacima i vršnjakinjama u svetu. Odluku o ulasku na malo izdavačko tržište, kakvo je u Srbiji, u trenutku kada su ga dva velika izdavača uveliko preplavila, objašnjava entuzijazmom.

„Tada očito nisam dovoljno razmišljala, pa sam se u ovo upustila prilično hazarderski. Na početku sam bila nova na tržištu na kome nije postojalo mnogo omladinskih izdavača, i drugačija u odnosu na sve što se u tom trenutku nudilo. Situacija se u ovih sedam godina drastično promenila, što zbog povećanih rabata koje mi mali izdavači jako teško podnosimo, što zbog preplavljenosti tržišta knjigama za decu, tinejdžere i odrasle. Međutim, ti izazovi nisu uvek demorališući, često umeju i da nas poguraju kad se uspavamo.“


Većina naslova koje Urban Reads izdaje dolazi iz Severne Amerike.
„Ono što je započeo Hari Poter, dobrano je održao Džon Grin svojim instant bestselerom Krive su zvezde. To je po meni bio početak uspona omladinske književnosti u ovim razmerama u kojima je popularan i danas. Ipak, taj uspon je s godinama doneo hiperprodukciju i prežvakavanje identičnih tropa, zapleta i sadržaja, te je omladinska književnost danas u svojevrsnoj krizi. Veliku popularnost danas ima mali broj autora, što onih koje su iznedrili zaista kvalitetni urednički timovi, što onih koji su imali sreće da njihova dela ekranizuju velike striming kompanije kao što su Netflix, HULU i HBO. U tom smislu, naš čitalac je podjednako globalizovan kao i američki, te su i kod nas popularni isti naslovi.“


Kvalitet produkcije se razlikuje od kuće do kuće, u zavisnosti od toga koliko je njihova čitalačka publika zahtevna i šta od njih očekuje.
„Urban Reads je u tom smislu u „teškoj“ poziciji jer su naši čitaoci mladi, informisani, vrlo pristojno obrazovani i veoma, veoma zahtevni. Iako je generacija s kojom smo mi krenuli već odrasla i prešla na neke druge izdavače koji su sada u skladu s njihovim godinama, mi smo rasli i učili zajedno s njima. Eksperimentisali smo s prelomom, prevodima, dizajnom naslovnica, zajedničkim odabirom vizuelnih elemenata i prevođenja naslova… i tek nakon nekoliko godina došli do tačke u kojoj smo mogli da kažemo: ’E, to je to’.“


Kada čuje da se neko žali na tinejdžere i njihovu nezainteresovanost, poručuje: „Dođite na štand Urban Readsa tokom Beogradskog sajma knjiga“. Iz njenog bogatog neposrednog iskustva zaključuje da su mladi informisani i znaju šta žele, a sa druge strane zahtevaju komunikaciju, gotovo svakodnevnu.
„Vole da su apsolutno uključeni u sve, od toga kako će knjiga da izgleda, do toga da šalju predloge za fontove, prevode naslova ili naslove koje žele da vide na srpskom. Vrlo često, kad okasnimo s informacijama o budućim izdavačkim planovima, oni pišu i pitaju se zašto smo usporili. Zdušno i na svakom koraku branim naše mlade naraštaje, a to što ne vole da čitaju sve knjige iz lektire samo znači da ti naslovi ne komuniciraju s njima kako valja – suludo je očekivati da jednog digitalizovanog i globalizovanog tinejdžera zanimaju iste teme koje su zanimale njihove roditelje pre 30 godina.“


U biranju naslova često se oslanja na predloge svojih čitalaca i čitateljki.
„Mladi tu ne prave kompromise, kod njih je škola zadužena za klasike, a mi smo zaduženi da na vreme isporučujemo najbolje od savremene svetske omladinske književnosti.“
Jasna uređivačka politika je presudna za male izdavače, kako bi se održali na tržištu sa produkcijskim gigantimma. Publika prepoznaje kuće kao što su Geopoetika, Booka, Arete, ili Kontrast upravo zbog profilisane uređivačke politike. Specijalizovane za stripove i ilustrovane knjige su Makondo i Dibidus, a za najmlađe kuće kao što je Enco Books.
“Oni žive od jednog tipskog čitaoca koga treba uveriti da će gotovo svaka sledeća knjiga biti baš ono što njemu treba.”


Ženska solidarnost i snaga feminističkih politika u polju književnosti

Jasmina Marković Karović
photo credit Ena’S


„Ja inače volim da radim s mladim prevodiocima, prelamačima, dizajnerima – iako to nekad znači da će greške biti neminovne, volim da mislim da je Urban Reads mesto koje pruža ljudima priliku da se usavrše i da nauče da rade posao za koji su talentovani. Jedina osoba koju nisam menjala je lektorka.“
Podzastupljenost žena na književnoj sceni komentariše kao posebno zanimljivu, uzimajući u obzir da žene daleko više čitaju i kupuju knjige nego muškarci.


„Dovoljno je pogledati broj kandidatkinja za velike nagrade – ja se iznova i iznova nerviram kada na moje gunđanje neko kaže: ’A koje to književnice treba da budu u užem izboru, ne pravi se izbor na odnosu pola već na odnosu kvaliteta’, itd. I onda shvatite da ti ljudi, koji čak pomno prate dodele nagrada, ne umeju da nabroje ni pet književnica ili pesnikinja kojih kod nas nesumnjivo ima, i to kakvih! Evo nas, vlasnica izdavačkih kuća, ima tek nekoliko u odnosu na ukupan broj izdavača.“

U radu daje prednost ženskoj prevodnoj književnosti, a 90% autorki i saradnica su joj žene.
„Čak i kada je o prevođenju reč, trudim se da izaberem prevoditeljke/lektorke/korektorke koje imaju svoje male firme ili agencije i tako ih podržim povećavajući procenat udela ženskih firmi na tržištu. O samoj uređivačkoj politici da ne govorim, tu zaista dajem sve od sebe da i likovi i teme budu odraz mog ličnog feminističkog opredeljenja.“

Pobornica je feminina – u knjigama Urban Reads-a naći ćete vojnikinje, generalice i pilotkinje.
„To su ti sitni aktivizmi koje mi vlasnice/urednice možemo sebi da priuštimo, a čine razliku – pogotovo kad u rukama imate „moć“ da devojčici od 14 godina pokažete da je ravnopravnost s dečacima nešto što se podrazumeva, ili makar treba da se podrazumeva, jer je to poruka koju društvo nažalost ne šalje. Eto, to je jedini način da se stvari promene, da svako u svojoj industriji kreira sitne promene, šalje poruke i plasira svoju ’agendu’. Ja sam čist prototip militantne feministkinje pa je moja agenda u Urban Readsu vrlo jasna i neskrivena 😊.“


Uspeh svoje izdavačke kuće najviše meri po tome koliko su njihovi naslovi uticali na generacije koje uz njih odrastaju.
„Ogroman procenat mejlova koje dobijamo ne bavi se ni kritikom ni pohvalama, već ličnim pričama i primerima kako su naši naslovi, koji su mahom društveno angažovani, uticali na njihove stavove, odluke i poimanje sveta. Tu pre svega mislim na naslove koji se bave teškim temama, kao što su autovanje gej tinejdžera roditeljima i prijateljima, smrt bliskih članova porodice, razvod roditelja, ženske srednjoškolske revolucije, teške bolesti…“


Za ulazak i opstanak u svetu izdavaštva kaže da je potrebna jasna ideja, nešto novca, ljubav prema pisanoj reči i spremnost da kolegama iz industrije date makar onoliko koliko ste od njih dobili.
„Takođe, jedan od razloga što čvrsto verujem u žensku solidarnost je i to što se meni dosta žena iz ovog posla na početku našlo sa savetima – pre svega Jasna Novakov iz Geopoetike koja je kao iz topa sa mnom nesebično podelila svoje iskustvo, a kasnije i divne žene iz Odiseje, Evolute, Kreativnog centra… S druge strane, ja sam filološkinja pa mi izdavaštvo nije baš toliko strana industrija, s lakoćom sam okupila tim koji se i dan-danas bavi raznoraznim poslovima bez kojih Urban Reads ne bi mogao da funkcioniše.“


Iako nekad kupi komercijalni naslov koji bi jedne godine izdržavao sve ostale naslove, nekad se ispostavi da je baš nekomercijalni zapravo poneo teret održivosti čitave izdavačke kuće – mada to nije čest slučaj.
„Naravno, najsrećnija sam kad se visokokvalitetni naslovi i dobro prodaju, što je slučaj s nekoliko naših nagrađivanih autora – mi najviše pratimo nominovane i dobitnike nagrada Printz i Carnegie, a u poslednje vreme i White Ravens.“
Ove godine Urban Reads pokreće ediciju evropske omladinske književnosti The Best of Urban Europe, u saradnji s programom Kreativna Evropa.
„To je za nas novo poglavlje, predstavljanje evropskog stripa i evropske ilustrovane knjige našim tinejdžerima – koliko će se isplatiti i kako će biti primljeno, videćemo u naredne dve godine. U svakom slučaju, stoji da svaka knjiga koju izdamo, imala ona komercijalni potencijal ili ne – makar pokriva neku temu za koju smo sigurni da tinejdžeri žele da vide obrađenu. To je, u krajnjem slučaju, čitava suština postojanja Urban Readsa.“